Sve o klimatizaciji što nijeste znali
06.03.2023.
Naš prodajni savjetnik Vladimir, osim dugogodišnjeg radnog iskustva, posjeduje specifična praktična znanja s obzirom na to da je i sam bio u fazi opremanja svog doma. Iz tog razloga, došli smo na ideju, da u prvim blog tekstovima na Eningu sajtu, na zanimljiv način podijelimo zašto je baš svoje povjerenje udijelio klima uređajima, kada su hlađenje i grijanje njegovog doma u pitanju.
Prvi klima uređaj
Kada smo spremali ovaj tekst i sami smo obnovili znanja o istorijatu klimatizacije i počecima klimatizacije. Čak je američki časopis „Mechanical Engineering“ (Mašinstvo) objavio spisak 10 tehničkih dostignuća u 20.vijeku, u kojem su klimatizacija i hlađenje na čak 7. mjestu.
Visoko sedmo mjesto klimatizacije u časopisu objašnjavaju činjenicom da su značajno unaprijeđeni uslovi za boravak i rad ljudi u zatvorenom prostoru, bez obzira na to kakva je spoljna klima.
Treba naravno istaći da je grijanje preteča klimatizacije, koje je neprestano usavršavano još otkada je vatra pronađena, od prvobitno otvorenih ložišta, kamina, zidanih i metalnih peći, centralnih sistema koji su prešli put od parnog do danas posredstvom tople vode.
Princip rada klima uređaja
Apsorbovanje (upijanje) energije sa jednog mjesta i prenošenja na drugo, bi pojednostavljeno govoreći bio princip rada klima uređaja. Taj proces praćen je sistem od barem jedne unutrašnje i jedne spoljašnje jedinice, koje su međusobno povezane bakarnim cijevima za protok freona i kablovima za komunikaciju i napajanje.
Prodajni savjetnik Vladimir to na stručan način dopunjuje: “U principu, kompresor koji se nalazi u spoljašnjoj jedinici podiže temperaturu i pritisak freona do odredjene granice. Kao takav se šalje na kondenzator – gdje se predaje toplota okolini. Na suprotnoj strani freonskog ciklusa, a nakon prolaska kroz ekspanzioni ventil – dešava se isparavanje fluida na isparivaču i oslobađanje rashladne energije. Ukratko, jedna strana sistema je uvijek topla, a druga uvijek hladna. Ako je unutrašnjim jedinicama hlađenje, to znači da će na spoljašnjoj jedinici duvati topli vazduh – i obratno.”
Razlika između starih „običnih“ i novih „inverterskih“ klima uređaja
Klasični klima uređaji, kod nas u Crnoj Gori odomaćili su se tokom 90-ih godina 20. i početka 21. vijeka, zbog čega su i dalje dominanto prisutne u odnosu na klime novije generacije sa inverter tehnologijom.
Sigurno se sada pitate u čemu je glavna razlika?
U pitanju je rad kompresora. Inverter klime rade na na temperaturama i do -30 stepeni, dok „obične“ on-off klime rade do najviše -5 stepeni.
Kod inverterskih klima uređaja, broj obrtaja kompresora i spoljnog ventilatora se elektronski prilagođava klimatskim uslovima, čime se sporije ledi spoljna jedinica. Time se konstantno uduvava neophodna količina vazduha, čime su odstupanja u temperaturi manja zbog čega se dobija i preko 30% ekonomičniji rad. Naravno, manje se opterećuju električne instalacije stalnim uključivanjem i isključivanjem kompresora što rezultuje značajno boljem radu u zimskim mjesecima.
Rezultat imamo u smanjenoj potrošnji električne energije, smanjenim troškovima održavanja i servisiranja, dužem vijeku trajanja i boljim performansama tokom ekstremnih klimatskih uslova.